Dragi posjetitelji dm ribolov bloga , podjelite sa nama slike svojih ulova. Dojavite nam vaš flickr ID i označite (tagirajte) svoje slike sa vode na www.flickr.com servisu sa "dmribolov" ključnom riječi.
Upute možete pročitati ovdje . Hvala.
U rijeku Mississippi iz ribnjaka je pobjegla jedna „egzotična“ vrsta ribe. Nitko nije ni slutio koje promjene će to uzrokovati u ekosustavu rijeke. Rijeka postaje opasna i obična vožnja čamcem može završiti kobno jer „leteća riba“ preskače čamce i lomi sve pred sobom. Uskoro 9 od 10 riba u rijeci pripada toj vrsti. Invazija je počela i američka vojska na rijeci Illinois postavlja visokonaponsku vodenu barijeru jer u opasnosti su i Velika Jezera…
Vjerujem da ćete prepoznati ovu vrstu, samo pozorno pratite dokumentarac.
http://www.youtube.com/watch?v=yS7zkTnQVaM
http://www.youtube.com/watch?v=2ChwJiKKBdA
A evo i kako se Ameri zabavljaju
http://www.youtube.com/watch?v=AyPaxIpoyM0
3/13/2008 6:41:58 PM 78.3.248.88 : tostolobici na misisipi bratko,stara prica koja se nekad desava i na dravi,nist specijalno!
b.š.
3/13/2008 6:44:33 PM 78.3.248.88 : usput misisipi je jedna od rjetkih rjeka di se amur i tolstos mogu prirodno izmrjestit glede duzine i pogotovo temperature iste...(biologija)
pa prave sranja uzduz i popreko ko i kamenjari (cvergli,trepani....)kod nas!
b.š.
3/13/2008 6:46:10 PM 78.3.248.88 : ljerko ce najbolje posvjedocit da mu je jedan uskocijo u camac...i to kad je puko soma od...
b.š.
3/14/2008 5:06:47 AM 213.202.75.68 : ludnica, znam da je jedan Ljerku uskočio u čamac ali nisam ništa slično ni vidio ni čuo kod nas. k
3/14/2008 6:49:14 AM 78.3.251.165 : uleti predvecer camcem u pumpu ili na sprud iza sestilovca pa ces vidit rokenrol,majstor je jednom bio skoro nokautiran.kod nas ih nema toliko puno ko tamo jer se ne mrjeste al rade istu stvar kad se naleti camcem na njih.
3/14/2008 9:52:17 AM 77.46.134.182 : Jak motor na malom gasu podize celo jato u vazduh! ;) mamijo
3/14/2008 2:12:06 PM 83.131.246.183 : Mrak. Prvo je nešto gadno tresnulo u čamac, a mi vozimo u čamcu soma od 36 kg. Onda nakon 15 sekundi ponovo strašan drugi udarac u čamac i onda 10-tak sekundi dok još nismo shvatili šta se dešava treći uskače u čamac. Odmah nam je laknulo. Zetor i Ljerko
3/14/2008 8:12:46 PM 212.124.172.250 :
SVE U ZLATO
LOV RIBE LUKOM I STRELOM
Bezboj puta se čovek praistorije nalazio u situaciji da biva otkriven u prikradanju mnogo pre nego što se približio plenu. Životinja bi na bezbednoj razdaljini osetila opasnost i pobegla na vreme. Najverovatnije da su to trenutci koji su te »gladne stomake« naterali da razmišljaju kako da napadnu sa veće distance a da ne budu otkriveni? Svakako i da napadnu i ugroze mnogo opasniji plen a pritom da ostanu na bezbednijoj razdaljini.
Sam pronalazak luka i strele, nema sumnje, spada u epohalne pronalaske i sa ravnopravnošću može da se poredi sa pronalaskom vatre, točka i drugih izuzetnih otkrića.
Od praistorije do 21 veka
Ovom prastarom veštinom, evo i sada na početku 21 veka, čovek se i dalje bavi možda sa još većim žarom, kao i prilikom otkrića luka i strele. Lov lukom i strelom aktuelan je i danas kako kod Afričkih plemena tako i kod lovaca u najrazvijenijim zamljama sveta. Kod klasičnog lova na krupnu divljać i lov ribe svakako da prednjače SAD i Kanada. Međutim, takmičarski deo pogotcima u metu, koja može da bude klasična sa krugovima ili lovnog karaktera u vidu lika određenih životinja, već odavno je veoma razvijen u velikom broju država. Da je u pitanju posebna veština potvrda je i prisustvo na olimpijskim igrama.
od drveta do legura
Napredovanjem nauke i tehnike svakim danom dolazi se do novih pronalazaka pa se tako i materijal za izradu luka i strele modernizuje i usavršava. Ranije, od specijalnih vrsti drveta, preko njihove termičke obrade, pa sve do danas kada se za rukohvat koriste lagane a jake legure alominiuma i magnezijuma pa sve do «limbova» /gornjeg i donjeg kraka luka/ koji se prave u kombinaciji drveta i fiberglasa-/staklenih vlakana/ do najsavremenijih od karbonskih vlakana ojačanih boronom. Strelice su takođe usavršavane od termički obrađenog drveta do legura alominiuma, loksiranog u prelepim dekorima, modifikovanog fiberglasom pa do karbona najvišeg modula konstruisanog posebno za ublažavanje takozvanog paradoksa strelice prilikom odapinjanja. Samo da objasnim ovaj paradoks a da ne idemo previše u nauku. Stralica se usled velike potisne snage tetive savija na jednu pa na drugu stranu pre nego što je izletela. Za ispravljanje tog paradoksa služi posebno teflonsko dugme /ugrađeno u sam luk/ tzv. »Bergerovo dugme« koje ima štelujući fedrer i na koji strelica bočno naleže. U nekim zemljama ovaj vid ribolova je zabranjen dok se u drugim zemljama on razvija iz dana u dan. Lov lukom i strelom stiće svakim danom sve više pristalica pogotovo što sam način lova nije ni malo jednostavan.
šta se koristi od opreme?
Obzirom da je u pitanju lov ribe mogu da se koriste svi tipovi lukova od običnih takozvanih goli luk (Long Bow), luk zakrivljenih krakova, pretežno sportski (Recurve) do lovačkih lukova sa koturačama (Compaund). Kao i kod mašinica za ribolov postoje i lukovi za levoruke i dešnjake. Međutim važnije je da se odredi takozvano »dominantno oko«. Uprošćeno to bi trebalo da znači kojim okom »više« gledate pa se u skladu sa tim i odabira levi ili desni luk.
Naravno da na luku postoje i nišanske sprave. Sportski lukovi koriste posebne nišane za razliku od lovačkih gde je potrebno da munjevito menjate distancu ali može i bez njih onako indijanski-instiktivno. Što se ribolova tiče naravno da je tu najvažniji kalem odnosno špulna koja je fiksirana na prednjoj strani luka na kojoj je namotan monofil a sada su to već prave ribarske upredene strune. Razlog je jasan struna se ne federiše i mnogo efikasnije sleće sa kalema. Obzirom na distance nema potrebe da se na kalem namotava više od 20-etak metara pa se uglavnom mota ručno. Postoje i savremene špulne sa ručicom za namotavanje. Sam vrh strelice prigodno je opremljen nekim od vrhova koji se jednostavno ušrafe ili samo navuku na vrh strele a mogu da budu sa jednim zubom, dvozubac ili trozubac pa i više. Zatim pravi klasični harpuni ali sve to zavisi od veličine i vrste ribe. Može keder-alburnus da se lovi i dinamitom samo nešto nije u redu. Sama strelica odnosno vrh je vezan upredenom strunom radi dovlačenja pogođene ribe.
koja oprema?
Početnicima se uvek savetuje da ne kupuju odmah vrhunsku opremu, več optimalnu koja zadovoljava uslove za lov u određenim okolnostima ili lov na više vodenih prostora i više vrsta riba. Zašto? Pa zamislite situaciju da na primer pogodite nekog amura od 40-etak kilograma. Od siline bega luk može lako da izleti iz ruke a ko posle da ga traži po dnu. Zato se koristi uzica kojom se ruka pričvrsti za dršku luka.
Prilikom sportskog ribolova pretežno se lovi golim lukom i strelom i to instiktivno, znači bez ikakvih nišanskih sprava i drugih pomagala. Od velike je važnosti brzina odapinjanja stralice. Potrebno je da sve bude uvežbano, tehnika natezanja, određivanje distance, stabilan stav, nišanjenje i odapinjanje. Ima ovde i jedan dodatni problem. U pitanju je sama vodena površina koja prelama svetlost tako da je lik ribe koje vidimo u stvari na sasvim drugom mestu. To je čuvena paralaksa zbog koje su mnogi na fotografijama bez glave ili nogu. Ovo odbijanje svatlosti od površine vode stvara u našem oku lažnu sliku dubine. Zato se cilj nišani uvek ispod. E, sad, koliko je to ispod i za koju dubinu to je stvar vežbe i iskustva. Kako skoro nikad nismo tačno iznad cilja moramo da računamo sa uglovima manjim od 90 stepeni pa je tako i paralaksa neizbežna. Sve ovo se brzo nauči na vodi ako imate uslove i od koga da učite.
gde da se ovo nauči?
Pa naravno na posebnim poligonima uz pomoć instruktora gde se ovo iskustvo stiće brzo i stručno. Samo ukratko. Postavljene su vidno obeležene distance a meta je pokretna i ide od jednog do drugog markera. Veslač i streličar ribolovac, na pramcu, prate metu. Kada meta dođe u blizinu markera streličar odapinje strelicu pa tako do sledečeg markera i sledeće dubine. Tako stiče neophodno iskustvo za razne situacije i lovna područja.
ništa bez stručnjaka
Sportski ribolovci znaju da nije lako prevariti ribu i uloviti je raznim veštačkim mamcima. Lov lukom i strelom zahteva mnogo više. Verujte izuzetno je teško prikrasti se ribi i uloviti je lukom i strelom. To zaista zahteva obimne pripreme i trening. Sam lov podrazumeva upotrebu čamca u največem broju situacija. Medjutim, postoje i takozvani dokovi pa i staze koje vode preko voda zatim veštačka uzvišenja pored obale a u određenim uslovima i duboke ribarske čizme mogu da posluže.
a gde loviti?
U obzir dolaze sve bistre slatke ili slane vode, mora i plitki zalivi kao i široke delte reka. Sve salmonidne bistre reke pa i bistre ciprinidne vode, jezera i kanali. Polarizacione naočare, mušičarac, duboke čizme i mušica pa ako mušićari love na viđeno zašto ne i streličari? Potrebno je da se neopaženo prikradete što bliže. Nije jednostavno, u pitanju je odapinjanje strelice sa raznih distanci mada uglavnom od 5 do 15 metara ali pod različitim uglovima. Ribu je moguće loviti lukom i strelom kako danju tako i noću. Danju naravno zbog veče količine svetla a noću upotrebom reflektora ili baterije koja moše biti pričvrćena na sam luk ili na kapi ribolovca-streličara.
Od opreme postoji još i tobolac za strelice kod sportskog streličarstva i nekako kao obavezan deo na luk se postavljaju tzv. kompenzatori na gumenim nosačima radi preciznijeg i stabilinijeg ispucavanja. Da uprostimo, to su u stvari krače ili duže šipke sa tegovima na kraju. Najpoznatiji sistem je takozvani »ve-bar« srednja šipka je duža a sa obe strane dve kraće pod uglom od nekih 60 stepeni. Međutim, svi ovi delovi nisu nužni prilikom lova ribe lukom i strelom. Obavezni su kod sportskog takmičenja, /fita ili dupla fita/. Još jedan važan detalj je štitnik za ruku kojom se drži luk. E sa ovim detaljem stigosmo do možda najvažnijeg dela u početnim koracima streličarstva. Recimo nabavili ste opremu i montirali sve kako treba, postavili i označili noking point na tetivi gde treba da usedne strelica i sad bi da odapnete neku strelicu da vidite kako to izgleda. Budite razumni, ne radite to na svoju ruku. Pored eventualne štete možete da ugrozite i nečiji život a pre svega da se teško povredite. Tetiva može da nanese opasne povrede ako ruka kojom držite luk nije u zglobu lakta izvijena ka spoljnoj strani a zglob šake malo povijen unapred i nadole. Shvatite ovo upozorenje sasvim ozbiljno i kod prvih pokušaja stavite obavezno štitnik za ruku. Sam štitnik je od kože ili drugog materijala često puta sa metalnim trekama ušivenim uzdužno. Prema tome ovo valjda, ukazuje na svu ozbiljnost ovog upozorenja. Svakako, potrebno je prvo da savladate ovu veštinu. Pored riba lukom i strelom lovi se i sva ostala divljač. Najbolje da se obratite najbližem streličarskom klubu i od članova dobijete savete a uz njihovu pomoć savladate veštinu streličarstva. Kad smo već kod upozorenja luk nikada ne natežite bez strelice i ne otpuštajte tetivu na »prazno«. Postoji opasnost od loma opreme a samim tim i do povrede.
E, sad
Svakako da se ovde ne radi o »lovu ribe« jer kad je jednom »ulovite« ne možete više da je vratite u vodu. Sa druge strane i »lovci« su sportisti. Ipak, obimne pripreme, trening, sam boravak u prirodi i pre svega povratak korenima, budi neki čudan instikt pa i ako promašite ciljanu ribu nemojte da se ljutite, videćete da je sve pre toga veća zabava i zadovoljstvo. Ako ništa drugo, proširićete krug prijatelja, upoznačete interesantne ljude, naučićete veoma mnogo o ponašanju riba pa i meditaciji i zenu. Konstantan boravak i aktivnost na svežem vazduhu mogu samo da vam koriste. Armija ribolovaca sa salmonidnih voda ima svoj pozdrav »bistro« što je i razumljivo i potrebno kod lova ribe lukom i strelom ali streličari će vas uvek pozdraviti drugačije »sve u zlato«. Centar mete je zlatne boje a vi u centru pa »sve u zlato«. Nije jasno?- pa to i pričam, meditacija-zen. Na kraju krajeva ne vidim zašto, u praskozorje sa veslačem dok tiho sečete mirnu površinu nekog jezera, ne bi ste pogađali plivajuće mete umesto riba?
dragomir masniković-kajman
3/16/2008 4:59:03 PM 212.91.110.17 : Dragomire , kako vidim lovostaj na smuđa je tek počeo a već je teška situacija hehe . Inače zanimljiv tekst i brutalna tehnika. Ali ima i brutalnijih. k
3/17/2008 6:47:38 AM 80.93.236.106 : TESKA I PRETESKA, hvata me Neizdrz.......
ovaj tekst NIJE PREPORUKA nego informativnog karaktera, ljudi se svacim zanimaju, cim sam ga postavio, hteo sam da ga uklonim ali kasno..........naravno, nikad nije kasno obrisi ga!
3/17/2008 7:03:36 AM 213.202.75.68 : ma što da ga brišem , čitav post , filmovi i tvoj tekst je informativnog karaktera. k
p.s. pređi na bucove u ova teška vremena :)
3/18/2008 6:29:51 AM 80.93.236.106 : imas pravo za vikend odo na bucofe!
Autor : Mišel J. - 9.2.2008
Veliki regulacijski zahvati na Dravi
Poštovani ribolovci,
ne znam da li ste upoznati s budućim planovima kojima bi se nepovratno izmjenio donji tok rijeke Drave. Naime, već se izrađuju studije o utjecaju na okoliš hidroakumulacije koja bi se protezala od Josipovca do Donjeg Miholjca! No zanimljivo je da je upravo izrađena i druga studija pod nazivom „Studija o utjecaju na okoliš za zahvat regulacijski radovi na rijeci Dravi od rkm 0+000 do 56+000 rkm“.
Sažetak studije za javnost se može vidjeti na linku:
http://kenny2.globalnet.hr/www.mzopu-puo.hr/default.aspx?id=2172
Moguće je otići i na javnu raspravu o studiji (detaljnije na: http://kenny2.globalnet.hr/www.mzopu-puo.hr/default.aspx?id=2173
Moje mišljenje je da se obale Drave ne bi trebale dirati iz razloga što se time stvaraju nepovoljna, neprirodna staništa za ribe. Daljnim kanaliziranjem korita Drave izgubiti će se voda iz rukavaca čime će se oni zapruditi te će nestati mrijesna područja za više od polovice ribljih vrsta u Dravi. Štuka, šaran, som, smuđ, linjak, plotica, deverika, jez, krupatica su samo neke od vrsta koje su time ugrožene. I onda u ovoj studiji imate tvrdnje kako će utjecaj navedenih regulacijskih zahvata na živi svijet biti zanemariv.
Ako vas zanimaju komentari „Zelene akcije“ na ovu studiju mogu vam ih proslijediti.
Mišel J.
2/11/2008 2:56:11 AM 89.164.24.250 : Nisam još stigao pročitati ali generalno i ja mislim da je to loše tj. da hidrocentrale nisu neko riješenje obzirom na to koliko daju energije, a kakav utjecaj na okoliš imaju . Zvuči apsurdno ali ako nam već fali energije nuklearka ima manji utjecaj na okoliš i daje puno puno više energije. k
2/11/2008 9:55:58 AM 78.3.233.3 : Danas je bilo i u novinama. Jasno je da pretvaranjem naplavne rijeke u korito gubimo prirodna mrijestilišta i ribu. Ali akomulacija je po meni jedini spas. Sigurno je da moramo spriječiti izgradnju kamenih pera i usmjeravanje rijeke u sami tok, jer to je već i uništilo Dravu. Ili Varaždin, kako nam pušta vodu. Moram još to detaljnije pročitati, ali isto kao i Krešo generalno mogu reći da to neće biti dobro. Treba se aktivirati više u raspravi. Lj.
2/11/2008 10:38:52 AM 195.29.221.170 : Bez obzira na studije utjecaja na okoliš nekako su mi draže hidrocentrale nego nuklearke. Mislim da bi mi ipak bilo nekako lakše da mi djete nema gdje na pecanje nego da ima tri ruke!? Ako ima netko tko stvarno misli drugačije neka se malo preseli u madžarski paks ako se ne varam na jedno 10 godina pa nek onda ponovo napiše što misli....
2/12/2008 9:55:45 AM 89.164.39.5 : Što da se selimo u Paks kad je ionako samo 100 km od nas ? Zagrebčanima je nuklearka na 40km od katedrale i imaju sasvim očekivan broj udova. Hoću reći da su nuklearke već tu pored nas, a hidrocentrala nije pa neka tako i ostane. k
2/13/2008 5:46:36 AM 195.29.221.170 : Pa dobro ok... ako ti se ne seli odi samo koji put u ribolov na dvoglave šarane i dvorepe somove na dunav kod paksa... samo nemoj nikoga voditi sa sobom jer se može dogoditi da dvoglavi šaran zagrize na dvije udice od jednom... e to bi bio ribolov... da mi je to vidjet.... ali koga briga važno je pecanje jeb... zdravlje budućih generacija... i rizike katastrofe koji su zapravo zanemarivi... sjetimo se samo onog malog incidenta u černobilu... evo prošlo je tek 20-ak godina, a stvari su se već poćele popravljati... za par stoljeća već će biti i zdravih biljaka i životinja u okolici... možda čak i riba za koje tisućljeće, ali što je to par tisućljeća zagađenja spram dobrog ribolova i tri-četiri močvare koje bi nestale izgradnjom hidroelektrane...
Autor : Mišel J. - 25.8.2006
SEMINAR: Ribarstvo/Akvakultura u Hrvatskoj i Nizozemskoj
Prisustvovao sam na seminaru koji se održao 7. lipnja 2006. u Zagrebu u Hrvatskoj gospodarskoj komori pa bi vam htio prenijeti neka svoja iskustva.
Prijepodne su bila izlaganja hrvatskih i nizozemskih stručnjaka o stanju o ribarstvu u ove dvije zemlje te zajedničkim projektima.
Poslijepodne je bio organiziran izlet na ribnjačarstvo Poljana (najzapadniji dio Slavonije, između rijeka Ilove, Toplice i Čavlovice). U suradnji sa Nizozemcima tamo je pokrenuto prvo uzgajalište jegulja u Hrvatskoj. Zanimljivo je na kojem je stupnju ribarstvo u Nizozemskoj. Tehnologiju koju koriste je jednostavno fascinantna. Takvo je i uzgajalište kakvo su napravili na ribnjačarstvu Poljana. Uzgajalište je zatvorenog tipa i kad da ga vidite izvana teško je pomisliti da se tamo uzgaja riba.
Prilikom ulaska u uzgajalište morali smo proći kroz dezinfekcijsku kupku i zatim na obuću navući navlake.
Unutar uzgajališta se nalaze bazeni u kojima se uzgajaju jegulje u različitim stadijima razvitka.
Naime jegulje se mrijeste u Atlantskom oceanu u Sargaškom moru i njihove ličinke, koje se inače nazivaju staklarke zbog prozirnog tijela, putuju nošene strujama prema Europi i ulaze u ušća rijeka. Tamo se love i dalje se koriste za uzgoj.
Voda koja se koristi stalno kruži između bazena i cijelog postrojenja filtera gdje se pročišćava bakterijski i mehanički.
Također postoje i automatske hranilice. Hrana se nalazi na podlozi koju povlači satni mehanizam.
Godišnje će se proizvoditi 100 tona jegulje. Na samom ribnjačarstvu jegulje će se sušiti na dimu. Koliko je to isplativo govori podatak da cijena kilograma sušene jegulje iznosi 60 eura.
Inače jegulje se mogu naći i u Dravi, ali izuzetno rijetko. To su vjerojatno one koje su pobjegle iz mađarskih uzgajališta. Prije izgradnju brane na Đerdapu bilo ih je više no sada im je onemogućena migracija. Ovom prilikom je možda zanimljivo napomenuti da iz istog razloga u Dravi više nema ni nekih drugih vrsta riba, a ponajprije onih iz porodice jesetri kao moruna, jesetra, sim ...
8/25/2006 3:17:03 PM : ovo je ribolovni blog-kakve veze imaju sušene jegulje sa ribolovom?b.š.
8/26/2006 7:17:43 AM : bio tamo prije 3 mjeseca, likovi uzimaju mladj iz neretve i tu uzgajaju jegulje za Nizozemsku. Zaboravio si reci da pogon kosta 2,5 milijuna Eura. Steta sto nisi stavio slike cijelog ribnjaka. sugaviji je 5 puta od miholjackog, a jedini je ribnjak u HR koji posluje s dobitkom. Nismo ni svjesni sto imamo, a ne znamo to iskoristiti.
@B.Š : Je ovo ribolovni blog, al ne kuzim zasto ne bi stavio ove fotke na stranicu, cisto da se vidi kakva je tehnologija i do kuda je stigla, mozda nekog i to zanima. L.
8/26/2006 8:04:55 AM : bar stavljaju dugacke i rijetke ribe na blog,za razliku od tebe
8/26/2006 5:49:14 PM : jegulja nije rjetka riba kao prvo,a da je dugačka je...ali to nije mojom krivnjom.b.š.
8/28/2006 5:19:29 AM : Zanimljivo Jeliću. Dobro je da ima i ovakovih informativno/edukativnih postova. Od kad se bavim ribolovom više sam puta čuo o Đerdapskoj brani i to u vrlo negativnom kontekstu. Izgleda da je ta građevina poremetila dosta toga. k
Autor : Mišel J. - 6.7.2006
PROJEKT-Istraživanje ihtiofaune rijeke Drave na području Donjeg Miholjca
Udruga studenata biologije (BIUS) okuplja studente biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. BIUS provodi već dugi niz godina terenska istraživanja kako bi se istražila prirodna bogatstva Hrvatske. Djelovanje BIUS-a se provodi kroz rad njegovih sekcija.
BIUS-ova Sekcija za ribe organizira terenska istraživanja na području rijeke Drave oko Donjeg Miholjca. Kao član sekcije želio bi vas upoznati sa dosadašnjim tijekom istraživanja.
Dozvolu za terenski rad imamo od profesora Mrakovčića sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu koji je jedan od vodećih ihtiologa u Hrvatskoj i koji radi na projektu "Raznolikost, održivost i značajke zajednica slatkovodnih riba Hrvatske" te će koristiti naše podatke radi usporedbe gornjeg i donjeg toka Drave.
Dosad smo izlazili 2 puta na teren (21.-23.04.2006 i 12.-14.05.2006.). Na prvom terenu sudjelovalo je 6 studenata. Lovili smo na Kvešteku, Pumpi i Haglu. Zabilježili smo 17 vrsta riba. Podaci za svaku ulovljenu ribu (lokalitet ulova, vrsta, težina i masa) uneseni su u tablice i spremni su za daljnje analize.
Na drugom terenu sudjelovala su 3 studenta. Lovili smo na barama kod kupališta i ponovno na Kvešteku (u planu smo imali otići na Suhopolje no imali smo problema sa pristupom vodi). Ulovili smo novih 5 vrsta (ukupno 22).
Podaci koje ćemo prikupiti su izuzetno značajni jer će se nakon njihove analize (izrada diplomskih radova) vidjeti stanje riblje zajednice na istraživanom prostoru. Usko surađujemo i sa Državnim zavodom za zaštitu prirodu koji je prepoznao važnost našeg istraživanja.
Vrlo nam je važno uspostaviti uspješnu suradnju sa ribolovcima kako bi se dobili što kvalitetniji podaci na obostranu korist. Stoga sam vam se ovim putem i obratio. Za detaljnije informacije kontaktirajte me na mail m.jelich@gmail.com (Mišel)
7/6/2006 8:43:14 AM : Već sam jednom pohvalio vašu stranicu Ribe-Hrvatske za koju imamo i ovdje poveznicu. Kad bi znali šta sve ima u vodi... Vaše istraživanje će nam u tome pomoći. Pozdrav.Ljerko
7/6/2006 6:28:23 PM : riba koju ste mrežarili je u to vrijeme bila u mrestu,lokacija je jedno od rjeđih mrestilišta!
svaka čast djeco!
7/10/2006 6:38:31 AM : hm, dobri pičići! baš su mi seksi u gumenim čizmama, i još ak znaju mrežu vuć dobro bi se našli :)! Moslavac
7/13/2006 4:15:51 PM : weel done samo tako i dalje
11/29/2007 4:25:06 PM 89.172.203.92 : super mlada djeca nam dodatno uništavaju riblja mrjestilišta
šta je sljedeće ispustit če otpad iz elektrane Kršo u Dravu
.jpg)
Start 
Admin (401)
